Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić u izjavi za „Dan”, povodom 9. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, najavila je da će nova vlada preispitati sve odluke o proglašavanju tajnim niza dokumenata na koje je oznaku tajnosti stavila bivša vlast, ali i izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji će istinski omogućiti dostupnost podataka građanima. Ona smatra da je od ključnog značaja da građani učestvuju u donošenju odluka, ali i da kontrolišu njihovu primjenu.

– Kao što je najavljeno u ekspozeu predsjednika Vlade, transparentnost rada upravnih organa nije na zadovoljavajućem nivou, pa će poseban fokus ove vlade biti usmjeren na stvaranje neophodnih preduslova da svi organi nastupaju kao otvoreni i transparentni sistemi u komunikaciji sa građanima. Ovo podrazumijeva preispitivanje važećih zakonskih rješenja o pravu na slobodan pristup informacijama, kao i pojedinačnih odluka koje su u skladu sa zakonom označene stepenom tajnosti, kako bi obezbijedili funkcionalnost sistema i omogućili svakom građaninu, a posebno novinarima i nevladinim organizacijama koji obavljaju veoma važne društvene funkcije da dobiju potrebne informacije i da zaštite svoje pravo – ističe Srzentić.

Ona kaže da je od krucijalnog značaja da građani znaju na koji način se pripremaju i sprovode javne politike, da znaju kako se troše sredstva i da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka.

Na međunarodni dan borbe protiv korupcije, nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut Alternativa (IA), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) i Centar za građanske slobode (CEGAS) predale su Ministarstvu javne uprave nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ovo je, kako kažu, prvi antikorupcijski zakon koji je predložen novoj vladi sa ciljem da omogući građanima, medijima i nevladinom sektoru da imaju aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije i kontroli rada vlasti.

– Pozivamo ministarku Tamaru Srzentić da prihvati naše predloge i što prije zakaže javnu raspravu, kako bi ovaj zakon po hitnom postupku bio usklađen sa međunarodnim standardima. Evropska komisija i brojne međunarodne institucije su više puta ukazivale da je neophodno izmijeniti ovaj zakon, posebno potencirajući značaj pristupa informacijama koje mogu ukazati na korupciju i nezakonit rad institucija – navode u NVO.

Predloženim nacrtom se, kako poručuju, ukidaju brojne zakonske odredbe koje je uvela prethodna vlast kako bi na hiljade dokumenata od javnog značaja proglasila državnim ili poslovnim tajnama.

– U nacrtu su predložene nove, preciznije, definicije pojmova informacija i testa štetnosti i javnog interesa, usklađene sa međunarodnim standardima, i preciznije su propisani uslovi pod kojima se podaci mogu proglasiti tajnom. Predviđeno je da institucije i drugi obveznici zakona na svojim sajtovima objavljuju mnogo više podataka, pogotovo o potrošnji njihovih budžeta – navode iz NVO.

M.S.

---

Izmjene propisa od krucijalnog značaja
​Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija saopštili su za „Dan” da su se upoznali sa inicijativom više nevladinih organizacija i tekstom predloženog nacrta izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

– Sa posebnom pažnjom ćemo analizirati sve predložene zakonske izmjene i, u saradnji sa predlagačima, u narednom periodu kreirati adekvatan zakonodavni okvir u oblasti slobodnog pristupa informacijama u skladu sa najboljim praksama. Priprema izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama predstavlja prioritet u radu ovog resora. Naš cilj je da imamo zakon koji će omogućiti da građani budu stvarni kontrolori organa vlasti i obezbijediti transparentnost koja je korisna građanima i društvu u cjelini. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija će ubrzo definisati dalje korake i o tome će blagovremeno informisati javnost i predlagače. Istovremeno, radićemo i na podizanju svijesti zaposlenih u javnoj upravi i promjeni kulture koja podrazumijeva da svaki građanin ima pravo da zna na koji način se troši novac poreskih obveznika, kako se pripremaju i sprovode javne politike, te da aktivno učestvuje u procesu donošenja odluka – kažu iz ministarstva.